Intervju sa Danijelom Igrićem, oboljelim od multiple skleroze za Zapad.hr

1. Danijele, multipla skleroza je bolest pretežito mladih osoba, a kod većine se bolesnika prvi simptomi javljaju između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Kad su se tebi pojavili prvi simptomi i kako je to izgledalo?

IGRIĆ: Prvi simptomi počeli su mi se pojavljivati već u mladoj dobi kao manifestacija utrnutih stopala, a kasnije u osnovnoj i srednjoj školi kao dvoslike u vidnom polju. Ipak, tek sam 2011. s 29 godina završio na hitnom prijemu gdje će mi nakon svih pretraga 2012. godine biti potvrđena multipla skleroza.

2. Ova se bolest povezuje s manjkom vitamina D, što kažeš o tome? Kako ti stojiš s vitaminom D?

IGRIĆ: Nisam se nikad posebno testirao na stanje vitamina D, ali budući kako isti sudjeluje u mnogobrojnim biokemijskim procesima u našem tijelu, uvijek valja paziti na optimalnu količinu unosa vitamina D kroz sunčanje (najbolje) ili djelom kroz prehranu.

3. Koliko daleko multipla skleroza može ići? Kako se razvija ako se ne dijagnosticira i ne liječi?

IGRIĆ: Multipla skleroza opasna je bolest mobilnim i poslovno sposobnim ljudima može uzrokovati teški invaliditet, pa čak i smrt. Varira od čovjeka do čovjeka, što prema mojem iskustvu ovisi u kakvom se stanju oboljela osoba nalazi, odnosno koliko je tijelo već načeto nedostatkom nutrijenata.

4. Stalno su prisutne izmijene dobrog i lošeg stanja, odnosno remisije i pogoršanja bolesti. Kako je kod tebe?

IGRIĆ: Kod mene na sreću nakon početne hospitalizacije daljnjih simptoma nije bilo, ali ja sam jedan od rijetkih ljudi koji je promtno reagirao i relativno brzo nakon dijagnoze implementirao prehrambene preporuke.

5. Što sve podrazumijeva liječenje multiple skleroze?

IGRIĆ: Inicijalno se prima kortikosteroidna pulsna terapija kojom se zauzda vaš imunološki odgovor kako bi se smirila upala na oštećenim dijelovima mozga i leđne moždine. Kada jednom i dobijete dijagnozu, postajete kandidat za primanje terapije imunomodulatornim lijekovima, tzv. interferona u obliku injekcija koje se, ovisno o lijeku, administriraju nekoliko puta tjedno. Lijek za MS zapravo ne postoji, nego se napredovanje bolesti pokušava što više usporiti. Invaliditet je u pravilu neizbježan.

6. Ti si našao svoj put u borbi s ovom teškom „bolešću s 1.000 lica“, kako je nazivaju. O čemu je riječ?

IGRIĆ: Imunomodulatorni lijekovi kod nekih ljudi mogu izazivati teške nuspojave, a tako je bilo i u mom slučaju. To me nagnalo da krenem neumorno čitati i istraživati te eksperimentirati s mnogim stvarima, ali većim dijelom s raznim prehranama. Prvo sam krenuo s vegetarijanskom prehranom, što se meni pokazalo neuspješnim. Nastavio sam čitati i tražiti dalje, što me na sreću dovelo do videa i literature dr. Terry Wahls.

7. Terry Wahls, liječnica funkcionalne medicine na Sveučilištu Iowa, također je oboljela od progresivne multiple skleroze i potom kreirala vlastiti protokol za ublažavanje bolesti. Ističe da bi ljudi koji imaju određene bolesti trebali itekako osvijestiti činjenicu da promjena načina života značajno utječe na zdravlje i stanje bolesti. Koliko su ljudi, prema tvojem mišljenju, otvoreni prema tome? Jesi li ti na početku bio sumnjičav ili si odmah krenuo za time? Kako si živio prije pojave prvih simptoma?

IGRIĆ: Mislim da većina ljudi nije spremna na takve stvari i slijepo se drži liječničkih preporuka bez da su se uopće upoznali sa samim lijekovima i procedurama koje primaju. Kod mene nije bilo sumnje. Klasična medicina nije bila moj put. Što ne znači da nekom drugom ne pomaže. Relativno brzo sam usvojio većinu preporuka iz knjige i prvi pozitivni rezultati počeli su stizati ubrzo nakon primjene. Jednostavno se osjećate bolje, svi simptomi, sitni ili veći, koje ste vukli čitav život se počnu povlačiti. Tako i neke stvari koje nisam do tada povezivao s MS-om poput glavobolja ili krvarenja iz nosa. Unutar godine dana više-manje su se svi simptomi povukli. Čak i prije same dijagnoze sam smatrao kako živim zdravije od većine ljudi, pošto sam sportski tip koji nikad nije imao drugih zdravstvenih problema. Problem je bio što klasična sportska prehrana koja se bazira na unosu većeg broja ugljikohidrata nije pogodna za svaki organizam. Mislim da sam upravo zbog tog sportskog načina života relativno dobro prošao u samom startu i sporom napredovanju bolesti, ali ipak nije bilo dovoljno.

8. Što bi točno osobe oboljele od multiple skleroze trebale jesti, a što izbjegavati?

IGRIĆ: Radi se o nešto modificiranoj paleo prehrani, odnosno da se organizam čitavo vrijeme drži u svojevrsnoj ketozi. To ukratko znači da umjesto da vam je pogonsko gorivo glukoza (šećer), u ovoj varijanti to su zdrave masnoće. Ukoliko organizam zamislimo kao stroj, on može biti pogonjen uz pomoć šećera ili ulja. Ići će na jedno ili drugo samo je pitanje koliko kvalitetno i dugo može raditi ukoliko je pogon šećer. Evolucijski su ljudi više dizajnirani za ketozu, barem se na tome temelji bit paleo prehrane, što, ukoliko se primjenjuje, pokazuje fantastične rezultate i kod drugih oboljenja, a ne samo MS-a.

Prema knjizi trebali bismo trebali jesti devet šalica voća i povrća, od čega tri šalice tamno zelenog obojenog povrća (kelj, raštika, blitva, špinat, peršin, celer i sl.), tri šalice povrća bogatog sumporom (zelje, luk, češnjak, repa, šparoge i sl.) i tri šalice jarko obojenog voća i povrća (borovnice, cikla, maline, kupine, aronija, jagode, ribiz, naranče, grejp, breskva, marelica, bundeva, mrkva). Uglavnom, da se pokriju sve dugine boje, od kojih svaki dan minimalno tri različite boje. Uvesti bi trebalo i fermentirano povrće poput kiselog zelja, repe, kombuche. Općenito, možete fermentirati više manje svako povrće koje u sebi sadrži škrob. Uz voće i povrće u prehranu treba uvrstiti kvalitetne izvore mesa (po mogućnosti s pašnjaka) i obilje ribe (pogotovo plava sitna riba). Početi jesti iznutrice jer su one iznimno bogate nutrijentima i vitaminima, pogotovo onima skupine B. Također uvesti zdrava ulja (maslinovo, konopljino, laneno, bučino i dr.).

Osim toga, treba paziti na dovoljnu količinu vitamina D, što sunčanjem, što putem hrane. Post je također ključan sastojak zdravlja. Ima raznih varijanti posta, što vrlo lako možete potražiti na internetu. Ja osobno koristim svakodnevni post unutar kojeg 12 – 16 sati postim, a ostalo vrijeme se može koristiti za unos hrane, npr. u vremenskom okviru od osam sati. Vježbanje treba inkorporirati u svakodnevnu rutinu ili barem 3 – 5 puta tjedno (trčanje, yoga, vježbe snage, ravnoteže i koordinacije). Spavati minimalno osam sati svaki dan, odnosno koliko vam je dovoljno da bi bili odmorni. I, također, vrlo bitno – meditacija svaki dan. Izbjegavati bi trebalo sve što nam remeti duševni mir. Cigarete, alkohol i, pogotovo, droge.

Kava se preporučuje zamijeniti čajem, primarno zelenim. Iz prehrane izbaciti sve jake alergene (jaja, mlijeko, žitarice koje sadrže gluten poput pšenice, ječma i raži), žitarice s visokim glikemijskim indeksom (kukuruz, riža), mahunarke također na početku ne jesti (grah, grašak, soja) i općenito svu industrijsku i procesuiranu hranu (sve što vam je zapakirano iz dućana). Obroke treba spremati od sirovih namirnica iz što je više moguće ekološkog organskog uzgoja. Trebalo bi izbjegavati namirnice koje potencijalno sadržavaju teške metale poput žive u velikoj plavoj ribi (tuna, sabljarka). Od plave ribe preporučuje se jesti ribu najviše veličine skuše. Bijela riba može sva, i slatkovodna i slanovodna.

U samom početku sam se jako pridržavao propisanih normi, ali sad sam se već toliko naučio jesti voće i povrće da nekad jedem više nekad manje. Ove mjere su, onako, neka norma i smjerokaz za početnike kako bi naučili slagati obroke. Kada uđe u rutinu ili kada se u potpunosti oporavite, to jednostavno postane dio vas i više ne morate toliko razbijati glavu o „porcijama“.

9. Je li skupo tako jesti? Gdje nalaziš sve potrebne namirnice?

IGRIĆ: Jest nešto skuplje, ali isplativo je ukoliko dio hrane možete proizvesti ili uloviti sami. Zasadite primjerice mali vrt ili otiđite u ribolov ili skupljajte plodove koje možete pronaći u šumi ili na poljima (bobice, gljive, samoniklo bilje), što ujedno ima i blagotvorno djelovanje jer se krećete u prirodi što je dobro za vas. Ja osobno gotovo 80 % proizvodim sam u svom vrtu i okućnici. Odlazim u ribolov i sakupljam sve što priroda nudi što mi prilično rasterećuje budžet. Ukoliko računate dugoročno, investicija u zdravu hranu će vam se na kraju vratiti na način da nećete trošiti novce u budućnosti na razna liječenja, odnosno nemogućnost obavljanja posla. To je svojevrsna investicija u budućnost. Ukoliko ćete kupovati, uvijek kažem svima da je najbolji izvor proteina za svakog sitna plava riba poput srdele ili inćuna, ujedno i najjeftiniji kvalitetan komad mesa po kilogramu, vjerujem da si većina može to priuštiti.

10. Kako si se organizirao da stigneš uza sve životne obaveze uvijek jesti zdravo? Ljudima je upravo užurbani način života izlika za odabir nezdrave prehrane. Jesi li ikada htio odustati?

IGRIĆ: Pa ja sam sebi to jednostavno posložio budući da se ipak radi o mojem zdravlju. Nakon što sam usvojio sve ove elemente, to je jednostavno postalo dio mog života i moj stil života. Nikad ne doživljavam to teškim, nego iskreno uživam u svim tim stvarima za koje bi možda drugi ljudi rekli da su im naporni. Morate pronaći sreću u tom što radite. Zato napominjem da svatko treba naći svoj put, a ne kopirati tuđi jer svi smo mi različiti, a uspjeti možete jedino ukoliko volite to što radite. Ja radim posao koji volim. Imam svoj mali obrt, radim koliko želim zaraditi i koliko mi treba, barem za sad. Svi mi imamo vremena za posvetiti se sebi, samo smo lijeni probati dok smo prividno „zdravi“.

11. Jesi li prije svega toga mislio da ćeš ikad sam saditi svoju hranu i živjeti ovako?

IGRIĆ: Da mi je netko rekao prije 10 – 11 godina da ću kao informatičar raditi sve ovo, rekao bih mu da je lud! Ali, eto, nisam pazio dovoljno i sam sam tu gdje jesam. Nema nazad na staro.

12. Nedostaje li ti katkad nešto nezdravo i priuštiš li si neki nezdravi obrok?

IGRIĆ: Ja sam sad već nekih 7 – 8 godina bez ikakvih simptoma koje bih mogao direktno povezati s MS-om, tako da naravno da ponekad jedem što ne bih smio, ali sam posložio da je to uvijek u situacijama kad stvarno možda ne mogu izbjeći. Na nekim putovanjima ili situacijama poput sastanaka i sl. Isto tako radim svoje vino, pa popijem tu i tamo koju čašicu. Kada ste dobro, odnosno kada se oporavite, dozvoljeno vam je povremeno malo „varati“. Ali tu napominjem uvijek, ukoliko ste bolesni ili se jako loše, pridržavajte se vojnički uputa jer ćete na taj način imati brže rezultate.

13. Kako je kad izađeš van i kad drugi naručuju svašta za jesti i piti? Povede li te društvo?

IGRIĆ: U pravilu se uvijek trudim pridržavati što je više moguće, a budući da se družim s prijateljima koji znaju za moju situaciju nemam tih problema da me netko nagovara na nešto što ja ne želim. Ljudi poštuju moju situaciju. Na neke sam čak toliko utjecao da i sami mijenjaju neke svoje loše životne navike na bolje.

14. Zašto je toliko važno, bez obzira o kojoj je bolesti riječ, imati zdravu crijevnu floru? Vjerojatno će se neki ljudi pitati kakve veze crijeva imaju s mozgom?

IGRIĆ: Da. Ne biste vjerovali, ali vaš imunološki sustav i općenito dobro zdravlje započinje u vašim crijevima. Dobre bakterije u našem probavnom traktu brinu se za naše zdravlje, a naš zadatak je brinuti se za njih. Pravilnom prehranom, vježbanjem i meditiranjem stvaramo klimu u kojoj će balans između dobrih i loših bakterija uvijek biti na strani onih koje su dobre za nas, a za uzvrat ćemo imati dobar imunološki odgovor i zdrav život. Tu uvijek preporučim ljudima da prouče malo o probioticima i prebioticima.

15. Uz prehranu naglasak stavljaš i na meditaciju, dobar san, kao i na prirodu. Otkrij nam više o tome.

IGRIĆ: Mentalno zdravlje također je jedan od ključnih sastojaka savršenog zdravlja. Maknite se od stvari i ljudi koje vas mentalno iscrpljuju. Odlazak u prirodu relaksacija je za vaša osjetila pošto smo prirodno programirani da boravimo u takvom okruženju. Također, svima uvijek preporučam i meditaciju jednom ili dvaput na dan po 5 – 10 minuta, da utišate sve oko sebe i na neki način resetirate mozak od vanjskih utjecaja. Vaš mozak treba kvalitetan san kako bi se vaše sinapse posložile, stoga mu omogućite taj reset koji mu je prijeko potreban.

16. Kako se nakon otkrića bolesti i iscrpljujućih simptoma pobrinuti za dobar mentalni sklop? Kako ne dopustiti bolesti da preuzme prevlast u našem životu?

IGRIĆ: Nekako je najteže nadići onaj početni šok i spoznaju kako od nečeg bolujete. Ipak, trebate težiti tome da odagnate te zle slutnje i gledate unaprijed i da će biti bolje. Vaš mentalni sklop i pozitivan stav bolji su od toga da se svaki dan „pokapate“ nekoliko puta. To je vještina za koju je potrebno vrijeme. Morate to naučiti. Raditi na sebi svaki dan, meditacija uvelike pomaže u tome.

17. Mislim da bi se pristup zdravlju o kojem govorimo mogao povezati i s pandemijom koja trenutno vlada. Nikad se više nije govorilo o zdravlju i brizi za sebe.

IGRIĆ: Tako je. Tu smo nekako svi više manje u istom problemu. Zabrinuti za sebe ili bližnje, a najčešće oboje. Ja to gledam na način da, ukoliko se i razbolim od nečeg, da je najbolje bolest dočekati spreman, nego da vas ista iznenadi. Kada je organizam jak, sposoban je boriti se protiv većine bolesti koje nas mogu snaći. Vjerujem kako koronavirus nije iznimka u tome.

18. Kako se ti nosiš s cijelom situacijom s obzirom na to da si u ugroženoj skupini zbog autoimune bolesti?

IGRIĆ: Iskreno, na sebe nikad ne gledam, odnosno ne svrstavam se u te neke skupine. Što se mene tiče, ja se osjećam zdrav i radim svaki dan na tome da tako i ostane. Ukoliko se razbolim od bilo čega, vjerujem da ću se s istim moći i nositi jer na tome marljivo radim iz dana u dan. Zato ulažite i radite na sebi.

19. Ima tu i drugih autora čiju literaturu rado preporučuješ i čije savjete uvažavaš. O kome je riječ?

IGRIĆ: Po meni, uz dr. Terry Wahls svakako bi, što se zdravlja tiče, toplo preporučio literaturu i mrežne stranice Anite Šupe koja je „tata mata“ za paleo prehranu na našim prostorima. Ona ima vrlo pozitivan stav i vrlo jasno objašnjava stvari tako da svi mogu razumjeti o čemu se radi. Gomila recepata i namirnica koju možete pronaći na njezinim stranicama također vam može olakšati na početku. Ali ipak za MS i neka teža oboljenja na prvom mjestu Terry Wahls jer se tu radi o nešto modificiranoj paleoprehrani. Što se meditacije i vježbi disanja tiče, meni se jako sviđa Wim Hof poznat pod nadimkom Ice Man. Ako vas ovo ne izuje iz cipela, onda stvarno ne znam što može. Čovjek ima nevjerojatne sposobnosti, pa toplo preporučam njegov kanal i aplikaciju za mobilne telefone koja je besplatna.

20. Jesu li iz tvoje borbe nešto naučili i drugi u tvojoj okolini, zdravi i bolesni? Kako su tvoji najbliži reagirali na sve tvoje silne promjene?

IGRIĆ: Kada sam krenuo s ovim prije nekih osam godina, ljudi su me, pa tako i oni najbliži, više manje gledali kao nekog luđaka koji je vjerojatno poludio zbog dijagnoze. Ali kao i sve, ukoliko ustrajete dovoljno dugo na nečemu, to postane neizostavni dio vašeg bića, ljudi nemaju druge nego da vas prihvate takvim kakvi jeste. Oni koji to ne naprave, ionako vas ne poštuju i nije im ni mjesto u vašem životu koji je trajno izmijenjen vašom dijagnozom. Zapamtite, dijagnoza ne mora nužno biti smrtna presuda. Ljudi su se danas, nakon toliko vremena, saživjeli s načinom na koji živim i svi koji su ikad došli kod mene na neki objed, uvijek su bili iznenađeni koliko je hrana koju jedem zapravo ukusna. Mislim, realno, nije to sad neka velika filozofija. Bitno je samo da se pridržavate i da znate što i zašto kuhate, odnosno spremate. Bitno je zadovoljiti u svakom od obroka taj nutritivni dio koji nam daje savršeno zdravlje.

21. Jesi li upoznao oboljele koji odbijaju promijeniti način života?

IGRIĆ: Ima ljudi koji dosta loše reagiraju na svaku promjenu, pa tako niti ljudi s oboljenjima nisu nikakva iznimka. Ali ono što vam mogu reći jest da svi koji su „vojnički“ zapeli s ovim metodama imaju jako dobre rezultate. Znam to jer se s mnogima povremeno čujem i vidim. To mi je zapravo na neki način i motivacija zašto sam uopće ovdje danas s vama. Da je barem meni netko odmah u početku mogao „otvoriti oči“, bilo bi puno manje strahova i neprospavanih noći. Najteži je taj početak, ali kao i sve, savladate to i poslije toga samo glatko jedrite.

22. Imaš tek 38 godina, koji su ti planovi dalje?

IGRIĆ: Planovi za dalje su da i dalje ostajem na selu. Saživio sam se s ljudima i tu zasad gradim svoju neku novu priču. Svake godine nadodam nešto novo, neki novi segment u vrtu ili okućnicu. Imam svakakvih planova, pa ćemo vidjeti što će se od svega realizirati. Moj moto je kako može i polako, ali bitno je da uvijek idete prema naprijed.