Društvo MS Brodsko-posavske županije
Adresa društva: Đure Pilara 2, 35 000 Slavonski Brod
Telefoni i faks: 035/411-328 (udruga), 035/416-200 (Radio92fm)
Mobiteli: 098 444 566 (Radio 92fm)
Mail: dmssb@dmsbpz.tcloud.hr
Web stranica: www.dmsbpz.hr
Facebook stranica: Društvo Multiple Skleroze Bpž
Instagram: dmsbpz
Imena i kontakti predsjednika i zaposlenika:
099 215 03 23 (Željko Pudić, predsjednik)
099 215 03 22 (Nada Pišonić, tajnica)
099 814 41 66 (Mateja Zirdum, voditeljica financija)
099 321 32 11 (Josipa Martinović, koordinator projekata)
099 233 42 10 (Đurđica Čujić, administrator)
098 218 644 (Tomislav Goll, direktor Radija 92fm)
091 557 93 08 (Irena Vukas Cufalar, glavna i odgovorna urednica Radija92fm)
O DRUŠTVU
žiro-račun br.: 2340009-0102875
MB: 1691139
Udruga djeluje od 2002. godine kao samostalna udruga, a okuplja oboljele od multiple skleroze i srodnih bolesti sa područja Brodsko-posavske županije.
Osnovana je sa ciljem promicanje ljudskih prava i djelovanja na izjednačavanju mogućnosti osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, poticanja i iniciranja unapređenja istraživanja, liječenja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, iniciranja i predlaganja nadležnim tijelima mjera za unapređenje društvenog položaja i uloge oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti te njihove pravne i materijalne zaštite, poticanje i podupiranje osnivanja sekcija i klubova odnosno drugih oblika osposobljavanja oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti te organiziranog korištenja slobodnog vremena u cilju socijalizacije.
Svrha i područje djelovanja udruge:
- Udruga djeluje na okupljanju pokretnih i nepokretnih članova te njihovih obitelji,
- Potiče na učlanjenje sve oboljele od multiple skleroze i srodnih bolesti u Društvo,
- Posjećuje i obilazi djelomično pokretne i nepokretne članove,
- Organizira pomoć za najugroženije članove,
- Kontaktira s organima vlasti (županija, grad, općina)
- Kontaktira sa Centrom za socijalnu skrb i humanitarnim organizacijama,
- Kontaktira sa zdravstvenim ustanovama radi što sadržajnijeg liječenja i učlanjena novih bolesnika,
- Uključuje oboljele u svakodnevni život prema njihovim mogućnostima i sklonostima,
- Informira članove i građanstvo putem radija, TV, tiska, telefonom, putem pošte, letaka i sl. o pravima i obvezama, povlasticama i radu Društva,
- Organizira savjetovanja, seminare, radionice i druge slične sastanke i skupove,
- Planira se organiziranje informatičkog sustava i izdavačke djelatnosti iz područja problematike življenja oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti,
- Brine se za osiguranje potrebnih materijalno-financijskih sredstava i uvjeta za zajedničke programe, pokretanjem drugih aktivnosti sukladno zakonu,
- Zalaže se za stvaranje potrebnih materijalnih i financijskih uvjeta za izgradnju, adaptaciju i oremanje objekata od zajedničkog interesa, namijenjenih smještaju, rehabilitaciji, rekreaciji i odmoru oboljelih,
- Radi na organizaciji i poticanju suradnje s vladinim i nevladinim udrugama, ustanovama, sindikatima i političkim strankama, fondacijama i zakladama.
OSTALI PODACI O DRUŠTVU:
Prema posljednjim statističkim podacima, na području naše Županije ima oko 67 oboljelih.
Jednu trećinu čine muškarci, a dvije trećine su žene. 20% oboljelih je iznad 50 godina starosti, a ostali su ispod (u dobi od 25 – 45 godina starosti) što znači da se bolest pojavljuje u najboljim čovjekovim godinama, kad je on radno najsposobniji.
U Društvu je trenutno 26 pokretnih, 26 pokretnih uz pomagala i 4 nepokretna člana.
Redovita druženja članova održavaju se svaku zadnju srijedu u mjesecu od 17:00 sati u prostorijama udruge na adresi Đ. Pilara 2 u Slavonskom Brodu,
Sjedište Kluba u Novoj Gradiški je u Ul. Bana J. Jelačića 47.
STRATEŠKI PLAN DRUŠTVA ZA RAZDOBLJE 2010. -2015. GODINE
U Slavonskom Brodu, 28. travnja 2010. godine
Donesen na temelju članka 31., stavka 2. Statuta Društva, Skupština Društva je na svojoj redovnoj Izbornoj sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine.
SNIMKA OKRUŽENJA I ULOGA DRUŠTVA
Kao jedna od najužih i najdužih županija, Brodsko-posavska županija obuhvaća područje od ukupno 2.034 km2 što čini 3,61% ukupnog područja Republike Hrvatske. U Županiji prevladava kontinentalna klima i smještena je između planine Psunj, Požeškog i Diljskog brdskog područja na sjeveru i rijeke Save na jugu. Graniči s četiri županije i Republikom Bosnom i Hercegovinom. U županiji postoji pet međunarodnih cesta preko kojih se odvija iznimno velik tranzit roba, ljudi i usluga kao i bogatstvo voda, šuma, plodnog zemljišta, plovna rijeka i značajni kopneni putovi koji predstavljaju prirodne uvjete koji omogućavaju visoko razvijeno gospodarstvo i kulturu.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001., Brodsko-posavska županija ima 176.765 stanovnika što čini 4% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir veličinu područja, u Županiji živi 87 stanovnika/km2, što je više od prosjeka u Republici Hrvatskoj (78,4 stanovnika/km2). Broj stanovnika se povećao u ranim 90-tim, ali se smanjio sredinom 90-tih kao posljedica rata. Većina stanovništva živi u selima (54,49%) dok ostatak (80.446 stanovnika) predstavlja gradsko stanovništvo.
Žene čine 51,47% stanovništva Brodsko-posavske županije dok muškarci čine 48,53%. Ukupno 25% stanovništva je mlađe od 20 godina, a 20% je starije od 60 godina.
Gospodarstvo
Iako je gospodarstvo Brodsko-posavske županije još uvijek opterećeno s mnoštvom problema (posljedice ratnih razaranja, problematična privatizacija državne imovine, stalna značajna stopa nezaposlenosti, težak proces tranzicije, padajuća industrijska proizvodnja, negativna vanjsko trgovinska bilanca…), zadnjih je godina vidljivo stremljenje prema jačanju malog i srednjeg poduzetništva i obrta u privatnom vlasništvu. Brodsko-posavska županija provodi niz programa u suradnji s ministarstvima, općinama i gradovima u cilju poticanja jačeg razvoja ovog dijela gospodarstva (povoljni kreditni programi, poduzetničke zone, zone za malo gospodarstvo, poduzetnički centri, slobodne zone i slično).
Obrazovanje
Devedesetih je godina Republika Hrvatska, poput ostalih bivših socijalističkih država, pokrenula tranzicijski proces prijelaza iz komunizma u pluralnu demokraciju, na slobodno tržište i novo gledanje na život u ujedinjenoj Europi. To je potaknulo promjene u obrazovnom sustavu.
Podijeljeno je u nekoliko kategorija:
- Predškolsko obrazovanje
- Osnovno (obavezno) obrazovanje
- Srednjoškolsko obrazovanje
- Više i visoko
- Ostalo ( sustav uključuje obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitaciju djece i mladih osoba s invaliditetom ili poteškoćama u razvoju, obrazovanje odraslih i obrazovanje nadarene djece).
Udio radne snage sa završenim srednjoškolskim i tercijarnim obrazovanjem u gospodarski aktivnom stanovništvu Brodsko-posavske županije je nizak u usporedbi s prosjekom EU. U 2001. godini samo 11% gospodarski aktivnog stanovništva imalo je stečeno obrazovanje koje je više razine od srednjoškolskog (ISCED 4-6), onih koji su imali stečeno cjelovito srednjoškolsko obrazovanje (ISCED 3a–gimnazije i četverogodišnje strukovne škole) bilo je 20%, a onih koji su stekli 3-godišnje srednjoškolsko obrazovanje ali nisu stekli i svjedodžbu (ISCED 3c) bilo je 40%. Udio radne snage sa stečenim osnovnim obrazovanjem ili bez obrazovanja (ISCED 0-2) iznosio je oko 9%.
Jedna od glavnih posljedica gospodarske preobrazbe i zbivanja povezanih s ratom je povećani broj ljudi kojima prijeti socijalna isključenost zbog različitih nepogodnosti. Ovaj problem je osobito izražen u skupinama dugotrajno nezaposlenih, razvojačenih hrvatskih branitelja, romskih građana, osoba s invaliditetom, starijih osoba, građana sa problemima uključivanja u društvo (npr. bivši zatvorenici, beskućnici, ovisnici o alkoholu i drogama), obitelji sa više djece i samohranih roditelja, mladih osoba koje žive u socijalno nepovoljnim uvjetima. Velika većina ovih ljudi isključena je sa tržišta rada na duže vrijeme, te živi na rubu siromaštva i ovisna je o sustavu socijalne pomoći.
Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, Služba za opću upravu, nadležno je tijelo za registraciju udruga na području naše županije. Prema posljednjim statističkim podacima u Županiji je registrirano 845 udruga. Obzirom na zakone prema kojima je registracija udruga jednostavan postupak, a ne postoji obveza brisanja neaktivnih udruga iz Registra, može se pretpostaviti da je u stvarnosti broj aktivnih udruga manji.
Među udrugama najbrojnije su sportske (323), kulturne (102), tehničke (116), gospodarske (94), socijalne (36), udruge Domovinskog rata (28), hobističke (15), humanitarne (14), zdravstvene (14), okupljanje djece, mladeži i obitelji (13), nacionalne (9), zaštita prava (9), ekološke (8), znanstvene (7), etičke (7), informacijske (5), duhovne (4), okupljanje i zaštita žena (3), prosvjetne (2) te ostale djelatnosti (35)
Bitno je da lokalna i regionalna zajednica prepozna rad udruga čiji su projekti ili programi od osobitog interesa za opće dobro, kako bi ih i financijski podržale i omogućile njihov snažniji razvoj.
Procjena stanja civilnog sektora Brodsko-posavske županije
Udruge su iznijele svoja stajališta o stanju civilnog sektora Brodsko-posavske županije i svojim najvećim problemima.
Civilno društvo u Brodsko-posavskoj županiji ima slabu tradiciju. Pola stoljeća komunizma i totalitarne ideologije te nepostojanje iskustva u slobodi udruživanja dugoročno će odrediti domete razvoja civilnog društva. Civilno zauzimanje građana za rješavanje svojih problema i problema u zajednici nije praksa postupanja najvećeg dijela građana Županije. Većina građana ima izgrađene stavove o tome da je vlada – država odgovorna za rješavanje njihovih problema. Otuda dijelom pasivnost i apatija znatnog dijela građana.
Civilno društvo u Brodsko-posavskoj županiji u znatnoj mjeri je razvijeno u doba rata i uz pomoć inozemnih organizacija i inozemnih donatora. Organizacije civilnog društva, uglavnom udruge, odigrale su veoma važnu ulogu u doba Domovinskog rata pomažući u prevladavanju prognaničke i izbjegličke krize te zbrinjavanju ratnih stradalnika. U to je vrijeme solidarnost u društvu bila prilično na visokoj razini.
Najvažniji problemi koje su udruge istaknule su slijedeći:
- Financiranje troškova održavanja hladnog pogona i naknada zaposlenicima;
- Neprimjerena zakonska regulativa;
- Nedostatak adekvatnog prostora za rad;
- Nedostatak suradnje s javnim sektorom;
- Netransparentni način financiranja civilnog sektora od strane javnog sektora;
- Neadekvatan pristup medija civilnom sektoru;
- Ne umreženost različitih udruga na nivou Županije;
- Nedostatna educiranost o mogućnostima financiranja;
- Nedostatak partnerstva s ostalim sektorima;
- Neprepoznata važnost ovog sektora u društvu;
- Nedostatno znanje o knjigovodstvenom praćenju poslovanja udruga.
Financiranje redovnog funkcioniranja udruge smatraju svojim najvećim problemom. Stalna neizvjesnost većeg broja udruga vezana uz mogućnosti korištenja prostora i redovnog održavanja hladnog pogona te isplate plaća, u najvećoj mjeri otežava njihov rad.
Udruge također smatraju da je zakonska regulativa u Hrvatskoj neprimjerena. Postojeći zakon omogućuje na primjer vrlo lagan način osnutka udruga (3 osobe mogu osnovati udrugu) pa se ponekad dešava da se udruge osnuju da bi iskoristile neki mogući izvor sredstava, a nakon iskorištenja tih sredstava, često neprimjerenog, takva udruga se gasi. Kao veliki nedostatak zakonske regulative udruge smatraju i izjednačavanje udruga socijalnih i humanih aktivnosti koje se bave društveno korisnim radom sa svima ostalima koje se temelje na osobnim preferencijama. U Hrvatskoj ne postoji sustavno rješenje pristupa civilnom sektoru pa su udruge često primorane posjećivati više ministarstava kako bi dobile pravu informaciju.
Način financiranja udruga iz lokalnih i regionalnih izvora udruge smatraju netransparentnim, obzirom da ne postoje jasni kriteriji za financiranje i ne postoji evaluacija rada udruga.
Najčešće se financiraju udruge, a ne projekti i često ovise o osobnim poznanstvima. Udruge priznaju da nisu udružene i zajednički nastupile prema javnom sektoru s tim problemom. Iako umreženost udruga koje se bave istom djelatnošću postoji, udruge različitih djelatnosti nisu povezane kako bi zajednički rješavale probleme cijelog sektora na županijskoj razini. Polako se javlja povoljan trend otvaranja institucija prema civilnom sektoru pa udruge smatraju da bi otvorene diskusije pomogle pronalaženju načina bolje preraspodjele sredstava. Osim toga, smatraju da svojim poznavanjem stvarne situacije na terenu mogu pomoći javnim institucijama pri detektiranju najvažnijih problema i ukazati na moguća polja intervencije.
Udruge smatraju da imaju prilično visoku razinu znanja za apliciranje projekata prema stranim izvorima financiranja i tako utjecati na jači dotok stranih donacija u Županiju kroz svoj sektor. Svojim aktivnostima jačaju senzibilitet javnosti prema ranjivim skupinama i iniciraju rješavanje njihovih problema.
Opći podaci o Društvu
Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije djeluje od 2002. godine kao samostalna udruga, a okuplja oboljele od multiple skleroze i srodnih bolesti sa područja Brodsko-posavske županije. Od travnja 2006. aktivno djeluje i Klub u Novoj Gradiški.
Osnovano je sa ciljem promicanje ljudskih prava i djelovanja na izjednačavanju mogućnosti osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, poticanja i iniciranja unapređenja istraživanja, liječenja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, iniciranja i predlaganja nadležnim tijelima mjera za unapređenje društvenog položaja i uloge oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti te njihove pravne i materijalne zaštite, poticanje i podupiranje osnivanja sekcija i klubova odnosno drugih oblika osposobljavanja oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti te organiziranog korištenja slobodnog vremena u cilju socijalizacije.
Prema posljednjim statističkim podacima (iz 2001. godine) na području naše Županije ima oko 160 oboljelih.
Društvo trenutno broji 65 članova od kojih 2/3 čine žene a 1/3 muškarci. Dobna struktura članstva je od 18 do 75 godina starosti. 1/3 članova je teško pokretna, 2 člana su nepokretna, 1/3 kreće se uz pomoć pomagala (štake, hodalice) i 1/3 je pokretna. Među članovima je 5 muškaraca koji su oboljeli kao sudionici domovinskog rata.
Društvo se u svom radu susreće i sa nizom problema kao što su: nedovoljna senzibilizacija stanovništva na problematiku oboljelih od multiple skleroze, negativno razmišljanje stanovništva o oboljelim od multiple skleroze, u financiranju Društva ima kod pojedinih jedinica lokalne samouprave nerazumijevanja i nedovoljne prepoznatljivosti problematike kojom se Društvo bavi. Veliki problemi javljaju se i u samozbrinjavanju oboljelih od multiple skleroze, budući da se radi o osobama sa velikim stupnjem invaliditeta (100% ili 80 %) koji se ne mogu sami brinuti o sebi te ovise u potpunosti ili u velikoj mjeri o tuđoj pomoći. Kako bi im se barem donekle pomoglo, Društvo je 2006. godine uključilo 3 člana u projekt „Osiguranje osobnog asistenta osobama sa najtežim i najvećim stupnjem invaliditeta” kojeg financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. 2007. godine u projekt su uključena još 3 člana s najtežim stupnjem invaliditeta.
Dabi se lakše rješavali problemi osoba s multiplom sklerozom Društvo je članica Saveza društva multiple skleroze Hrvatske, a preko njega i članica Međunarodne udruge oboljelih od MS-a te članica Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i članica Povjerenstva za osobe s invaliditetom grada Slavonskog Broda.
Društvo će u ovom planskom razdoblju, od 2010. do 2015. godine voditi računa o tome da članovi ostvare sva svoja Zakonska prava, da se jača kapacitet Društva, poticati veću suradnju s lokalnom i regionalnom samoupravom, školama, vrtićima, Centrima za socijalnu skrb, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskim zavodom za zdravstvo i socijalnu skrb, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i drugim javnim institucijama.
Također će predlagati donošenje povoljnijih pogodnosti za svoje članove na razini lokalne i regionalne samouprave i države. Predlagat će programe i projekte kojima će se djelovati na poboljšanju kvalitete življenja osoba oboljelih od multiple skleroze, surađivat na lokalnoj razini sa ostalim udrugama osoba s invaliditetom radi djelovanja na zajedničkim mogućnostima poboljšanja kvalitete osoba s invaliditetom, a sa regionalnom i lokalnom samoupravom surađivat na provedbi lokalnih strategija u svim segmentima koji se tiču poboljšanja uvjeta života, rada, školovanja, zdravstvenog i ostalog zbrinjavanja osoba s invaliditetom.
Redovito će pratiti natječaje koje će raspisivati državne institucije, lokalna samouprava, poslovni subjekti i EU te u skladu sa njima prijavljivati projekte kojima će se omogućiti poboljšanje kvalitete života, rada, zdravlja, smještaja, rehabilitacije, osposobljavanja (poticati kod članstva dodatno obrazovanje i usavršavanje u cilju poboljšanja kvalitete življenja i osposobljavanja radi zapošljavanja), socijalnog uključivanja i niz drugih aspekata predviđenih Statutom udruge.
VIZIJA, MISIJA, VRIJEDNOSTI I PRINCIPI DJELOVANJA
Vizija
Brodsko-posavska županija je politički, gospodarski, socijalno, kulturno i ekološki osviješteno životno okruženje, koja svoj ukupan razvoj temelji na znanju, a radi ostvarivanja dobrobiti svih stanovnika.
Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije je aktivan subjekt razvoja zajedno s ostalim udrugama civilnog društva, čije su inicijative i rad prepoznati i priznati.
Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije razvijena je udruga osoba oboljelih od multiple skleroze koje imaju jednake šanse i mogućnosti razvoja i djelovanja.
Misija
Zaštita i promicanje ljudskih prava oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti i ostalih osoba s invaliditetom na prostoru Brodsko-posavske županije te djelovanje na osobe s invaliditetom na integraciju u društvo.
Vrijednosti i principi djelovanja
- Poštivanje i zaštita ljudskih prava i uvažavanje različitosti
- Neprihvatljivost svake diskriminacije i govora mržnje
- Međusobno uvažavanje članova i poštivanje različitih interesa
- Otvorena komunikacija i pravodobna razmjena informacija među članovima
- Unaprijed dogovoren i zajednički nastup prema institucijama vlasti
- Demokratsko donošenje odluka i ravnopravna zastupljenost članova u procesu donošenja i provedbi odluka
- Odgovornost članova za dogovoreno i transparentnost u radu Društva
- Promicanje vrijednosti rada Društva kod ostalog stanovništva u lokalnoj zajednici
- Poštivanja Etičkog kodeksa ponašanja u Društvu.
DIONICI DRUŠTVA
Korisnici usluga Društva
Lokalna i regionalna samouprava
Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva
Javne ustanove na prostoru Brodsko-posavske županije
Privatni poduzetnici
Javni sektor
Ustanove socijalne skrbi
Druge udruge u županiji i Republici Hrvatskoj
MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA I PROGRAMA
Brodsko-posavska županija
Grad Slavonski Brod
Grad Nova Gradiška
Općine: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje, Vrpolje
Ministarstvo zdravstvo i socijalne skrbi, Ministarstvo branitelja obitelji i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva, Ministarstvo kulture, Ministarstvo, gospodarstva rada i poduzetništva
Razne banke
INA
Ured Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava
Svjetska banka
Strana veleposlanstva
EU fondovi
Prihodi ostvareni od dozvoljenih gospodarskih aktivnosti.
STRATEŠKI CILJEVI DRUŠTVA OD 2010. DO 2015. GODINE
Strateški cilj 1.
Povećati učinkovitost Društva i njegovog utjecaja na proces donošenja i provedbe odluka vezanih uz razvoj Brodsko-posavske županije i gradova u županiji.
Aktivnosti:
Pratiti napredak suradnje Društva s jedinicama lokalne samouprave u županiji s Društvom
Organizirati obilježavanje međunarodnog Dana osoba s invaliditetom
Povremeno organizirati rasprave o važnim pitanjima za osobe s multiplom sklerozom
Pripremati kampanju»Svi jednaki – Svi različiti»
Predlagati predstavnike Društva u razna povjerenstva i radne skupine u jedinicama lokalne samouprave (Povjerenstvo za prava pacijenata, ljudska prava, Upravna vijeća Centara za socijalnu skrb, Domove umirovljenika i drugo)
Provoditi senzibilizaciju javnosti prema osobama oboljelim od multiple skleroze.
Strateški cilj 2.
Predlagati prioritetne programe za višegodišnje financiranje Društva od strane države i lokalne samouprave.
Aktivnosti:
Zagovarati aktivno sudjelovanje Društva u razvojnim planovima i partnerskim projektima u okviru predpristupnih fondova EU.
Predlagati za financiranje projekte i programe od strane Nacionalne zaklade, Ministarstava, Županije, Gradova i Općina te zastupati višegodišnje financiranje ( program osposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom, smanjivanje siromaštva programe školovanja mladih, nabavke pomagala, pravne zaštite članova, kulturno-informativnih aktivnosti, pravne zaštite, športskih aktivnosti , izvaninstitucionalno i institucionalno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i starijih osoba, program razvoja ruralnih područja.
Pratiti razne natječaje Europske unije te apliciranje na natječaje.
Strateški cilj 3.
Jačanje kapaciteta Društva, povezivanje u županiji, međusobna suradnja i razvoj specifičnih znanja i vještina pojedinih članova Društva.
Aktivnosti:
Organiziranje edukacijskih radionica za članove Društva (informatičkih, o planiranju projekata i programa, vođenju udruga, zagovaranju, volonterstvu, izradi projektnih prijedloga, upravljanju financijama, praćenju i ocjenjivanju projekata i programa).
Razvoj organizacijskih kapaciteta ( ustroja i procesa upravljanja i donošenje odluka)
Informirati članove Društva o projektima i izvorima sredstava putem e-maila web – stranice i Glasila Saveza društva multiple skleroze Hrvatske.
Formiranje radnih skupina unutar Društva.
Osigurati daljnja sredstva za jačanje kapaciteta Društva ( troškova sastanaka, radnih tijela, stručnih radnika)
Uključivanje članova u provedbu projekata i programa kao voditelja ili izvoditelja iz udruge (educiranje zainteresiranih za vođenje projekata i programa).
Upošljavanje administratora putem javnog natječaja.
PLANOVI ZA JAČANJE KAPACITETA
- Izrada projektnih i programskih prijedloga.
- Organizirati i provesti radionicu o praćenju i ocjenjivanju projektnih i programskih prijedloga.
- Organizirati i provesti radionice o menadžmentu volontera
- Uključiti volontere u rad udruge.
- Unaprijediti znanja vezana uz socijalno i neprofitno zapošljavanje te mogućnost financiranja takvih programa.
- Organizirati edukacije i zagovaranja.
- Organizirati kampanje i okrugle stolove
- Održavati suradnju s medijima
- Planirati programe socijalnih usluga
Na osnovu ovog Strateškog plana Skupština Društva donosit će godišnje Planove rada na prijedlog Predsjedništva Društva.
U planiranju ovih Planova rada vodit će se računa o prijedlozima koje će davati članovi na sjednicama, druženjima i u anketama koje će se u tu svrhu izraditi i dostaviti svakom članu, kako bi se dobili relevantni podaci o mišljenju članova o radu Društva i željama za poboljšanje kvalitete pruženih usluga.