Održan 24. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem

Svečanom izvedbom himne Lijepa naša, Vokalne skupine Društva distrofičara Zagreb dana 21. listopada otvoren je 24. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem o temi “Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom“ – globalni ciljevi održivog razvoja do 2030., zapošljavanje na otvorenom tržištu rada i usluge osobnih pomagača. Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) i ove godine organizirala je Simpozij u partnerstvu sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) i Gradom Zagrebom, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grada Zagreba.

Kao i na prethodnim simpozijima, tako je i ove godine zabilježen veliki odaziv sudionika, sudjelovalo je preko 200 predstavnika nacionalnih saveza i udruga osoba s invaliditetom iz cijele RH, predstavnika ministarstava, gradske uprave te različitih institucija. U radu Simpozija sudjelovali su i predstavnici europskih organizacija osoba s invaliditetom te predstavnici ministarstva i nacionalnih saveza nekih europskih država.

Simpoziju su nazočili Ljubica Lukačić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i saborska zastupnica, Marija Pletikosa, državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Jelena Pavičić-Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Regina Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Catherine Naughton, direktorica Europskog foruma osoba s invaliditetom (EDF), Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Borut Sever, predsjednik Nacionalnog saveza osoba s invaliditetom Slovenije, Damira Benc, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, te predstavnici Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ureda pučke pravobraniteljice, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Centra za rehabilitaciju Zagreb te ostali uvaženi gosti. Medijski su popratili Simpozij i izvještavali HRT, Jabuka TV i Radio Sljeme.

Nakon uvodnih riječi i pozdravnih govora, Simpozij je započeo s plenarnim dijelom rada.

Catherine Naughton, izvršna direktorica Europskog foruma osoba s invaliditetom (EDF) predstavila je Opći komentar broj 7 Odbora UN za ljudska prava osoba s invaliditetom na članak 4.3. i 33.3. Konvencije kojima se propisuje obveza aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u provedbi i procesu praćenja Konvencije. Ukazala je na potrebu uključivanja osoba s invaliditetom u sve politike i područja donošenja odluka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Istaknula je primjere dobre prakse suradnje državnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva u zemljama EU.

Europsku karticu za osobe s invaliditetom koja je izrađena u 8 europskih zemalja kroz pilot projekt prikazala je Saša Mlakar, zamjenica državnog tajnika Ministarstva rada, obitelji, socijalnih poslova i jednakih mogućnosti Slovenije. Istaknula je kako EU kartica omogućava osobama s invaliditetom ravnopravniji položaj i dostupnost prijevoza i drugih usluga u zemljama EU uključenim u pilot projekt.

Kristina Posavec, zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva ukazala je na važnost digitalne pristupačnosti kojom se želi postići dostupnost informacija za sve građane i jednaka uključenost u digitalno društvo bez prepreka.

Ana Marinović, predstavnica ZOSI-ja  prikazala je vrste poticaja za održivo zapošljavanje osoba s invaliditetom koje mogu ostvariti poslodavci, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju te zaštitne i integrativne radionice. Istaknula je kako je broj poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom u porastu, a jednako tako u porastu je i broj osoba s invaliditetom koje se zapošljavaju.

Helena Majerić, predstavnica gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba istaknula je kako je zapošljavanje jedan od ključnih elemenata društvene uključenosti i ekonomske neovisnosti te temeljni uvjet integracije osoba s invaliditetom u svakodnevni život. Prikazala je najznačajnije aktivnosti i vrste potpora kojima Grad Zagreb doprinosi zapošljavanju i socijalnom poduzetništvu osoba s invaliditetom te je istaknula nekoliko projekata kao primjere dobre prakse.

Globalne ciljeve održivog razvoja do 2030. i osobe s invaliditetom predstavila je Marica Mirić, dopredsjednica SOIH-a, naglasivši kako su po prvi put u povijesti UN-a osobe s invaliditetom uključene u globalni sporazum. Istaknula je pet ciljeva koji uključuju osobe s invaliditetom,a odnose se na  kvalitetu obrazovanja, dostojanstven posao i gospodarski rast, smanjenje nejednakosti, održivost gradova i općina te partnerstvo za ostvarenje ciljeva, čime Agenda 2030 predstavlja jedinstvenu priliku za ubrzavanje ostvarivanje prava osoba s invaliditetom.

Poseban interes sudionika Simpozija privuke su paralelne radionice kroz koje je nastavljen rad. S obzirom na težnju uvođenja prava na radnog asistenta kao značajnog oblika potpore zapošljavanju osobama s invaliditetom, na radionici Radni asistent koju su moderirale Marica Mirić, dopredsjednica SOIH-a i Mira Pekeč-Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom pokušalo se dati odgovor na pitanja koje osobe trebaju ostvariti uslugu radnog asistenta, kako se procjenjuje potreba, tko utvrđuje broj sati tjedno i zadatke za koje je potrebna pomoć, tko zapošljava radnog asistenta – s kim sklapa ugovor, tko financira radnog asistenta (plaća), koliko košta sat rada, traži li se određena struka za tu osobu te koje poslove obavlja, a iz perspektive predstavnika organizacija koje zastupaju osobe različitih vrsta invaliditeta i samih osoba s invaliditetom. Radionicu Reproduktivno zdravlje žena s invaliditetom moderirale su Gordana Jurčević, predsjednica SOIH-Mreže žena s invaliditetom i Manda Knežević, predsjednica Hrvatskih udruga paraplegičara i tetraplegičara, a Branka Mrzić Jagatić, koordinatorica programa udruge Roditelji u akciji – RODA predstavila je “Strateški plan za unaprjeđenje reproduktivnog zdravlja, reproduktivnih prava i roditeljstva žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj 2019 – 2022.”. Na radionicama su izneseni konstruktivni prijedlozi i usuglašeni Zaključci koji su predstavljeni svim sudionicima Simpozija.

Iznimno sadržajan i uspješno proveden prvi dan Simpozija završio je Kazališnom predstavom „Više sreće drugi put“ AKUD „Žensko kazalište“ Gornje Jesenje čija radnja, smještena u  seosku sredinu i ispunjena komičnim scenama, do samog kraja gledatelje drži u neizvjesnosti.

Drugi dan Simpozija, 22. listopada započeo je plenarnim izlaganjem Boruta Severa, predsjednika Nacionalnog saveza osoba s invaliditetom Slovenije o Zakonu o osobnoj asistenciji u Republici Sloveniji koji je na snazi od 1. siječnja 2019. Prikazao je iskustva u primjeni Zakona, tko su korisnici usluge osobne asistencije, koji su zadaci osobnog asistenta i kako je reguliran radni odnos osobnih asistenata, za što su sudionici Simpozija iskazali izniman interes i brojnim pitanjima potaknuli konstruktivnu raspravu.

Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predstavila je temu Usluge osobnih pomagača kojom je prikazala aktivnosti ministarstva na području reguliranja prava na usluge osobnog asistenta, tumača hrvatskog znakovnog jezika, videćeg pratitelja za slijepe osobe i pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika dok je uslugu pomoćnika u nastavi i stručnog komunikacijskog posrednika predstavila Sanja Horvatić, savjetnica ministrice znanosti i obrazovanja. Teme osobnih pomagača i pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika potaknule su opširnu i sadržajnu raspravu nakon koje su usvojeni prijedlozi i uvršteni u Zaključke Simpozija.

ZAKLJUČCI

24. HRVATSKOG SIMPOZIJA OSOBA S INVALIDITETOM S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

 

 

Sudionici 24. hrvatskog simpozija osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem o temi Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – globalni ciljevi, zapošljavanje i osobe s invaliditetom održanog 21. i 22. listopada u Zagrebu usvojili su sljedeće zaključke:

1. Uzimajući u obzir da Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom (KPOSI) u člancima 4.3. i 33.3. jasno utvrđuje obvezu država potpisnica da se u razvoju i primjeni zakona i politika u provedbi KPOSI i u drugim procesima donošenja odluka koje se odnose na osobe s invaliditetom, aktivno uključe i savjetuju osobe s invaliditetom, kao i djeca s teškoćama u razvoju, putem reprezentativnih udruga. Za poticanje primjene i praćenje provođenja KPOSI nužno je sustavno financirati osnovnu djelatnost reprezentativnih saveza i udruga.

 

2. Naglašavajući potrebu uvođenja kompenzacijskog novca za uvećane troškove života djece s teškoćama u razvoju/ osoba s invaliditetom uzrokovan neprilagođenošću zajednice sudionici Simpozija zahtijevaju što hitnije donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku, s naglaskom da isti ne smije ovisiti o dohodovnom i imovinskom cenzusu.

 

3. Cijeneći uključenost predstavnika osoba s invaliditetom u Radnu skupinu za donošenje Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora te zajednički kontinuitet rada na njegovoj primjeni SOIH će zajedno sa savezima uključenim u 8. Centar znanja, ostalim svojim članicama i koalicijskim partnerima poticati njegovu primjenu kako bi se osobama s invaliditetom učinili dostupnim svi sadržaji tijela javnoga sektora. Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom – 3. prosinca 2019. održat će Konferenciju o primjeni Zakona i u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i Povjerenikom za informiranje predstaviti minimalne standarde digitalne pristupačnosti, sadržaj edukacija i alate za provjeru pristupačnosti.

 

4. Izražavajući zadovoljstvo s postignućima vezanim uz primjenu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Pokret osoba s invaliditetom podržava potrebu unapređenja sustava vještačenja stoga će SOIH u svibnju 2020. u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz podršku Europskog foruma osoba s invaliditetom održati Konferenciju te utvrditi zajedničke smjernice svih zemalja Europe vezane za vještačenje osoba s invaliditetom.

 

5. Ističući činjenicu da se osobe s težim invaliditetom kontinuirano pritužuju pravobraniteljici za osobe s invaliditetom i savezima na potrebu uvođenja radnog asistenta SOIH će u ožujku 2020. u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz podršku Europskog foruma osoba s invaliditetom, održati Konferenciju na kojoj će se prikazati iskustva drugih europskih zemalja vezana za vještačenje. Pilot istraživanje Zavoda i zaključci Konferencije poslužit će za definiranje uloge, opsega rada i načina uključivanja u radni proces radnog asistenta.

 

 

 

6. Uvažavajući formiranje Jedinstvenog tijela vještačenja koje donosi vrlo opsežan dokument „Nalaz i mišljenje o razini i stupnju invaliditeta“ još uvijek nije u cijelosti utvrđeno tko je osoba s invaliditetom, a što je preduvjet za ostvarivanje prava iz različitih sustava.

 

7. Uzimajući u obzir da je projektno financiranje usluge osobne asistencije pokazalo da usluga značajno doprinosi unapređenju kvalitete života osoba s invaliditetom i njihovih obitelji traži se žurno donošenje Zakona o osobnim pomagačima i podzakonskih akata kojima će se regulirati usluge osobnog asistenta, tumača hrvatskoga znakovnog jezika i stručnih komunikacijskih posrednika, intervenora i videćeg pratitelja za slijepe osobe.

 

8. Uzimajući u obzir da je usluga osobne asistencije radno i komunikacijski zahtjevan odnos između korisnika usluge osobnog asistencije i osobnog asistenta i obitelji, naglašava se potreba provođenja edukacije prilikom uključivanja osobnih asistenata i inovacija znanja.

 

9. Imajući na umu da su seksualna i reproduktivna prava osoba s invaliditetom još uvijek tabu tema, a uz to problem predstavlja i pristupačnost zdravstvenih usluga, kao i dijagnostičkih uređaja za pregled, zahtjeva se hitno provođenje edukacije zdravstvenih djelatnika o specifičnostima pojedine vrste invaliditeta. SOIH – Mreža žena s invaliditetom također zahtjeva da se izdvoje sredstva za edukacije žena s invaliditetom i njihovo osposobljavanje za edukatorice i trenerice.

 

10. Priznajući posebnu važnost Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom 2017.-2020. za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom i primjenu KPOSI naglašava se potreba ispunjavanja obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja nemaju izrađene lokalne strategije kroz programe u svrhu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom da su dužna izraditi iste. Zadužuje se SOIH da provede anketu u svim gradovima i općinama kako bi se dobile informacije jesu li izrađene županijske, gradske i općinske strategije te osnovana povjerenstva koja sudjeluju u izradi i prate provedbu istih.

 

11. Ističući činjenicu da ne postoji sustavna podrška roditeljima s invaliditetom zahtijeva se unapređenje zakonodavnog okvira.

 

12. Poštujući napore da se, za razliku od Milenijskih ciljeva do 2015. perspektiva osoba s invaliditetom uključi u Ciljeve održivog razvoja – Agenda 2030 SOIH će povodom 3. prosinca tiskati Drugo izvješće o ljudskim pravima Europskog foruma osoba s invaliditetom (EDF) i zajedno s ostalim dionicima djelovati na primjeni Agende 2030 čiji je moto „ne izostaviti nikoga”.

 

13. Priznajući značaj donošenja Strategije Ujedinjenih naroda o uključivanju osoba s invaliditetom i cijeneći napor Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje ju je prevelo, SOIH će udrugama dostaviti Strategiju koja je primjer dobre prakse jer obvezuje sva tijela UN-a, tijela na regionalnoj razini i urede izvjestitelja zemalja na zapošljavanje osoba s invaliditetom i poticati primjenu modela u RH.