Četvrta konferencija žena s invaliditetom
U organizaciji SOIH – Mreže žena s invaliditetom i u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Zagreba dana 24. studenoga 2021. u zagrebačkom hotelu „I“ održana je iznimno uspješna Četvrta konferencija žena s invaliditetom.
Ovogodišnja tema Konferencije bila je „Obiteljsko nasilje nad ženama s invaliditetom – izazov pokretu osoba s invaliditetom, stručnjacima i donositeljima odluka“. Unatoč okolnostima pandemije, interes za sudjelovanje na skupu o ovoj iznimno važnoj i aktualnoj problematici iskazalo je velik broj zainteresiranih. Konferencija je okupila oko pedesetak sudionika među kojima su uz žene s invaliditetom, bile i predstavnice pravobraniteljstava, predstavnica Grada Zagreba, predstavnici udruga i saveza osoba invaliditetom te ženskih mreža kao i stručnjaci iz područja kaznenog i prekršajnog zakonodavstva.
Prije početka rada sudionicima je prikazan TV spot Nacionalne medijske kampanje „Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – za nasilje nema opravdanja” koji je, kao i svaki put kad prikazuje, došao do srca sudionika i pokazao kako nasilje ima jako tužno lice, ali i naličje.
Svojim bogatim sadržajem kroz pet modula Konferencija je omogućila širu raspravu vezanu za položaj žena s invaliditetom u Hrvatskoj. Pozdravne riječi sudionicima skupa uputila je dopredsjednica SOIH – a Marica Mirić, istaknuvši kako je nasilje nad ženama s invaliditetom čak triput veće nego nad tzv. zdravim ženama, nasilnici su iz širokog spektra osoba, a pandemija i zatvaranje imali su velik utjecaj na porast nasilja.
U prvom dijelu Konferencije, u kontekstu slike obiteljskog nasilja u Republici Hrvatskoj govorila je umirovljena sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Mašić, istaknuvši da samo novčana sankcija za počinitelje nije uvijek najbolje rješenje, već su potrebne i druge zaštitne mjere poput zabrane približavanja, uznemiravanja, uhođenja koje štite žrtvu. Iznimnu pozornost privuklo je i samo ukazivanje na sadašnju definiciju muškarca i žene.
Obraćajući se putem videoporuke, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak naglasila je važnost obrazovanja i zapošljavanja žena s invaliditetom. Kazala je da u Hrvatskoj ima više od 250.000 žena s invaliditetom, a preko 60 % njih ima osnovnoškolsko obrazovanje ili nemaju ni to. To dovodi do toga da imaju niske prihode i egzistencijalno ovise o osobi s kojom žive, a koja često bude i njihov nasilnik.
„Koliko smo obrazovani, informirani, educirani toliko je veća mogućnost da steknemo hrabrost i osnažimo se da prijavimo nasilje“, poručila je pravobraniteljica.
Predsjednica SOIH – Mreže žena s invaliditetom, Gordana Jurčević izrazila je zadovoljstvo zbog jubilarnih dvadeset godina postojanja SOIH – Mreže žena s invaliditetom. Obrazložila je zašto i dalje postoji potreba da se govori i djeluje u području zaštite žena s invaliditetom, osvrnuvši se na postojanje zanemarivanja žena s invaliditetom, poteškoće u odnosu obitelji prema ženama s invaliditetom, slabe socijalne usluge, posebice u ruralnim područjima, te ograničenja prava na samostalno odlučivanje prilikom smještaja u institucije. Vezano za utjecaj pandemije na žene s invaliditetom, kazala je da su se na početku informacije uglavnom širile putem interneta i društvenih mreža, a nisu sve žene s invaliditetom informatički i digitalno pismene te u tom pogledu nije bila osigurana dostupnost i pristupačnost informacija.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić govorila je o invaliditetu u feminističkoj perspektivi, istaknuvši kako se često zaboravlja na koje sve prepreke osobe s invaliditetom nailaze u životu, a koje nisu nužno samo fizičke prepreke da ne mogu koristiti ono što zovemo društvenim dobrima ili uslugama. Govorila je također o razvoju razumijevanja potreba žena s invaliditetom od strane feminističkog pokreta, istaknuvši da je važno feminističko razumijevanje invaliditeta, pri čemu je kao ključnu istaknula solidarnost.
Zoran Burić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagreb predstavio je rezultate istraživanja u sklopu projekta ARVID – Bolji pristup pravima iz Direktive o žrtvama za osobe s invaliditetom koji je provodio Hrvatski pravni centar, a koji su pokazali da se žene s invaliditetom rijetko odlučuju na prijavu nasilja, uglavnom zbog ovisnost o počinitelju. Istaknuo je da kada se žene i odluče na prijavu nasilja, tada nailaze na niz prepreka.
U drugom dijelu Konferencije Sanja Cesar iz CESI – Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje govorila je o aktivizmu ženskih grupa kroz primjere dobre prakse i suradnju sa SOIH – Mrežom žena s invaliditetom. U kontekstu pitanja zašto još uvijek kasnimo, Mira Katalenić iz Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet kazala je da iako postoje zakoni, treba raditi na osnaživanju žena s invaliditetom te da je važna suradnja Mreže s drugim organizacijama i solidarnost, a kao dodatno ograničenje u pogledu položaja žena s invaliditetom istaknula je siromaštvo.
O tome kako vide vlastiti identitet, na Konferenciji su govorile same žene s invaliditetom, i to u okviru tematskog modula pod nazivom „Invaliditet nije moj identitet“. Dijana Vincek, Stella Franjić, Senada Halilčević, Mira Katalenić i Silvana Strunjak zaključile su da su žene s invaliditetom mnogo više od samog invaliditeta, da su ih prepreke motivirale da razbiju stigme i barijere, da invaliditet i identitet nisu u korelaciji te da je njihov identitet puno više od toga navodeći da su prijateljice, majke, supruge, sportašice, zaposlenice i suradnice.
Ispred Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Marinka Bakula-Anđelić istaknula je da je važno educirati žene o feminističkoj perspektivi kao pristupu vezanom za izjednačavanje mogućnosti, osvrnula se na strateške dokumente Grada Zagreba od značaja za osobe s invaliditetom, a u čijoj su izradu i fokus grupama sudjelovale i žene s invaliditetom te kazala kako je za žene s invaliditetom osobito važno osigurati kulturu i sport. Predstavnice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Lana Bobić i Rada Borić te Tatjana Broz iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u završnoj panel raspravi odgovorile su na pitanja o svom iskustvu kroz praksu vezano za žene s invaliditetom i njihovu vidljivost, kao i o zakonodavnim izmjenama i njihovom utjecaju na položaj žena žrtava nasilja te uputile snažne poruke podrške ženama s invaliditetom.
Izvor: https://www.soih.hr/