Održana radionica Znanjem do uključenosti 1
Danas je održana u organizaciji Saveza, SUZAH Savez udruga za Autizam Hrvatske, Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize i Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim teškoćama radionica Znanjem do uključenosti 1 “Odnosi s javnošću za organizacije civilnoga društva: od strategije preko vidljivosti do uspješne kampanje zagovaravanja”, a sklopu 8. Centra znanja za unaprjeđenje kvalitete života za osobe s invaliditetom, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Radionicu su održali Krešimira i Boris iz Prorsus komunikacije.
Na radionici su sudjelovali predstavnici udruga osoba s invaliditetom, a cilje je bio usvojiti alate kojima se u javnosti i medijima može pozicionirati udruga, kako izgledaju odnosi između novinara i predstavnika udruga, a posebice nam se sviđala panel rasprava iskusnih novinara koji rade vrlo često i sa nama te koji su nam puno puta pomogli da u javnosti prenesemo svoje poruke.
Civilno društvo treba unaprijediti komunikaciju s javnošću
Osobe s invaliditetom traže inkluziju i u medijskom prostoru. Na edukaciji 8. Centra znanja za društveni razvoj predstavnici udruga osoba s invaliditetom učili kako unaprijediti odnose s javnošću
Zagreb, 15. svibnja 2018. – Kako bi lakše ostvarivale svoje ciljeve, organizacije civilnoga društva trebaju više međusobno surađivati te unaprijediti svoju komunikaciju s javnošću. Zaključak je to panel rasprave Javna slika civilnoga društva održane u sklopu 8. Centra znanja za društveni razvoj Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Taj Centar znanja sudionicima donio edukaciju iz odnosa s javnošću.
Panelisti Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma i vanjski član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, Mirela Matković, glavna urednica Z1 televizije, Ana Trcol, novinarka RTL televizije i Ivona Čulo, predavačica na Sveučilištu Sjever i Visokoj školi Edward Bernays, usuglasili su se da slika civilnoga društva u Hrvatskoj nije jednolična. Naime, neke su organizacije na dobar način vidljive u javnosti, dok se druge teško bore za medijsku pozornost.
Ana Trcol istaknula je kako na svim televizijama, pa i komercijalnima poput RTL televizije, ima prostora za priče osoba s invaliditetom, unatoč činjenici da ti prilozi nisu gledani poput nekih drugih sadržaja.
„Z1 televizija napravila je iskorak u hrvatskome medijskom prostoru pri obradi tema osoba s invaliditetom. Odlučili smo raditi emisiju „Isti smo“ za osobe s invaliditetom koju vode i uređuju osobe s invaliditetom. Iako nam je za to trebalo hrabrosti, recept se pokazao odličnim“, kazala je Mirela Matković.
Članovi saveza i udruga osoba s invaliditetom, zadovoljni su specijaliziranim emisijama, ali traže uključivanje njihovih tema i u druge emisije. Kao i u stvarnom životu, inkluzija je potrebna i u medijskom prostoru, ističu.
Kako bi rastao interes publike za takve medijske sadržaje, potrebno ju je obrazovati. Zato se Nedjeljko Marković zalaže za uvođenje medijske pismenosti u novi kurikulum, jače povezivanje udruga te ulaganje u komunikaciju.
„Mladi trebaju postati svjesni utjecaja medija. Sustavnim dobivanjem znanja o medijima naučit će se bolje nositi s negativnim pojavama koje su vežu uz medije“, kazao je Marković.
Ivona Čulo iza koje je bogato iskustvo rada u medijima, poručila je da razvoj odnosa s javnošću u udrugama treba pratiti i njihovo međusobno povezivanje. Udruge koje se bave sličnom problematikom trebaju biti složne kako bi njihov glas u javnosti bio jači. Nerijetko izostaje suradnja između takvih udruga, a neke udruge pojavu „konkurencije“ u medijima znaju i oštro kritizirati.
Kako bi predstavnici saveza i udruga osoba s invaliditetom saznali što sve podrazumijeva kvalitetna komunikacija, 8. Centar znanja za društveni razvoj organizirao je edukaciju na temu Odnosi javnošću za organizacije civilnog društva: od komunikacijske strategije preko vidljivosti do uspješne kampanje zagovaranja. Boris Hajoš, predavač na VERN’u i Krešimira Rendulić, direktorica agencije Prorsus komunikacije sudionicima su pojasnili kako se stvara komunikacijska strategija te što podrazumijevaju dobri odnosi s medijima i komunikacija na društvenim mrežama. Uz teoriju iz odnosa s javnošću koju su ilustrirali primjerima iz prakse, analizirali su i trendove na društvenim mrežama, kako usitnjena medijska slika Hrvatske utječe na komunikaciju s medijima te kako sve te spoznaje iskoristiti za bolje zagovaranje interesa udruga i utjecanje na promjenu politika i prakse.
