Zajednička borba za bolje uvjete liječenja multiple skleroze i dalje traje
Za multiplu sklerozu kažu da je bolest s tisuću lica. Uzrok joj još posve nije razjašnjen, a simptomi i ishodi liječenja nepredvidivi. U Hrvatskoj križ ove bolesti nosi oko 6500 ljudi. Kriteriji HZZO-a za liječenja multiple skleroze u Hrvatskoj su zaostali iza europskih te postoji niz diskriminirajućih kriterija koji dovode do neodgovarajuće i prekasne primjene lijekova – upozoravaju iz Saveza društava multiple skleroze, koji od jesenas provodi kampanju naslova Je li liječenje MS-a i dalje lutrija?
“Pravodobno liječenje oboljelih osoba, odmah po uspostavi dijagnoze, od iznimne je važnosti. Iz tog se razloga multiplu sklerozu mora osvijestiti kao globalni problem”, naglašavaju iz Saveza društava multiple skleroze Hrvatske te tvrde kako su kriteriji HZZO-a za liječenja multiple skleroze u Hrvatskoj zaostali iza europskih te postoji niz diskriminirajućih kriterija koji dovode do neodgovarajuće i prekasne primjene lijekova koji usporavaju tijek te progresivne i autoimune bolesti od koje je u RH oboljelo više od 6.500 osoba.”
Prvi diskriminirajući kriterij je dob ispod 55 godina.
Znamo da je početak bolesti najčešći između 20. i 30. godine života kad govorimo o relapsno remitirajućem obliku multiple skleroze, ali u primarno progresivnom obliku od kojeg oboli 10 do 15% svih bolesnika, karakterističan je početak bolesti u kasnijoj dobi, pa je tako moguć početak i nakon 55. godine i takve su osobe diskriminirane u pravu na liječenje. Niti jedne europske smjernice kao uvjet za početak liječenja ne postavljaju dob ispod 55 godina.
Drugi diskriminirajući kriterij je trajanje bolesti najmanje 1 godinu.
Rezultati brojnih studija pokazuju da je rana intervencija ključna kod multiple skleroze (MS) te da se na taj način usporava ili zaustavlja daljnja progresija bolesti. Istraživanja su pokazala da, ako se liječenje započne u fazi klinički izoliranog sindroma (CIS), učinkovitost je između 40 i 60 posto u smanjenju povratka ili pogoršanja bolesti (relapsa). Ako se imunomodulacijsko liječenje započne u fazi relapsa, onda je njegova učinkovitost samo 30 posto. Prema tome, čekanjem i odgodom početka liječenja umanjuju se šanse za dobrim odgovorom na imunomodulacijsko liječenje. Primjerice, u Sloveniji je moguće liječiti visokoaktivni CIS uz pismeno obrazloženje neurološkog konzilija.
Treći diskriminirajući kriterij je 2 liječena relapsa u 2 godine
Iz prakse se zna da je po tijeku bolesti MS vrlo nepredvidiva. Može se dogoditi da se 2 relapsa dogode u 6 mjeseci ili u 6 godina. Međutim, nepostojanje relapsa ne znači da bolest nema svoju supkliničku aktivnost i progresiju, a to se može evidentirati na nalazu MR ili u nekom od brojnih testova kognicije ili motorike donjih i gornjih ekstremiteta. Kognitivne promjene i atrofija mozga se pojavljuju već u CIS-u i nastavljaju tijekom bolesti neovisno o kliničkom fenotipu MS-a.
Također, može se dogoditi da bolesnik relaps ne prepozna, pogotovo na početku bolesti i da se simptomi povuku prije nego bolesnik dođe neurologu. Time se gubi „dokazni materijal“ za odobrenje liječenja.
Početak liječenja godinu ili dvije nakon postavljanja dijagnoze bitno umanjuje učinkovitost liječenja i to predstavlja veliki problem. Ako počnemo u kasnoj fazi bolesti, u sekundarno progresivnoj, onda je svaki od DMT neučinkovit.
U Hrvatskoj su dostupni svi lijekovi i svi moraju početi s lijekom prvog izbora što opet nije dobro jer postoje bolesnici koji imaju agresivniji oblik bolesti od početka i za njih je potrebno početi liječenje drugom linijom lijekova. Za sada je to moguće samo s lijekom alemtuzumab. (smjernica NL406).
Kako bi se trebalo odobravati liječenje: odmah po postavljanju dijagnoze, bez čekanja da bolest traje godinu dana i da postoje dva liječena relapsa.
Prije nekoliko dana, točnije 13. travnja 2018. Hrvatsko je neurološko društvo objavilo i reosrnom ministarstvu uputilo nove smjernice za liječenje prema kojima bi isto trebalo početi odmah nakon uspostavljanja dijagnoze MS-a!
Uz aktualni interferon ili glatiramer acetat, još je i niz drugih lijekova nove generacije koji oboljelima mogu spriječiti pogoršanje bolesti. Pa i indijska konoplja koja se pokazala učinkovitom, ali je, premda dostupna u obliku tableta uz liječnički recept u ljekarnama, mnogima poprilično skupa. Oboljeli traže da sama nabavka bude pristupačnija i potpisuju peticiju za potpunu legalizaciju konoplje u medicinske svrhe. A iz Društva MS-a Brodsko-posavske županije, koja je u petak, 20. travnja održala i izbornu skupštinu, sve oboljele pozivaju na zajedničku borbu za bolje uvjete liječenja.