Novi članak u Bazi znanja: Dijete kod multiple skleroze

Poznato je kako je status vitamina D povezan s nastankom multiple skleroze. To je samo jedan od preko 40 esencijalnih nutrijenata, uključujući vitamine i minerale koji su tijelu potrebni za pravilno funkcioniranje. Nedostatak bilo kojeg od njih, ima dodatnu težinu u stanju bolesti. Stoga je važno za odrasle koji žive s dijagnozom multiple skleroze unaprijediti svoju prehranu na najbolju održivu razinu. Mnogi pritom vjeruju kako iz prehrane mogu dobiti više nego službene preporuke govore. U potrazi za boljim mnogi u dobroj vjeri posežu za takozvanim alternativnim dijetama. Međutim postoji nemali rizik da bi se prehrana mogla zapravo dodatno pogoršati skretanjem na radikalne alternativne dijete koje nisu službeno priznate i istraživanja ne dokazuju njihovu učinkovitost. To bi bio loš i moguće opasan način pokušaja mijenjanja prehrane kod multiple skleroze.

Ovaj članak dostupan je i na stranici Baze znanja: https://bazaznanja.sdmsh.com.hr/ostale-teme/

Standardni model prehrane koji se prikazuje grafikom tanjura ili piramide, te mediteranska dijeta su dobro istraženi i poznati. Međutim, ne mogu svi nositi isti kroj odijela, stoga danas njegujemo personalizirani pristup prehrani. Na kritici univerzalnog modela prehrane koji ne pristaje svima razvile su se brojne alternative. Tako je još sredinom prošlog stoljeća u radovima dr Swanka razvijena alternativna dijeta za multiplu sklerozu (MS), koja je do danas ostala možda i najpoznatija. U praksi ima još nekoliko varijanti alternativnih dijeta po McDougallu, Ashton Embry (Best Bet diet), Jelineku (OMS overcoming multiple sclerosis), potom Wahlsov protokol, AIP, Prolon (FMS fast mimicking diet), Paleo,  sirovu hranu (raw food) te bezglutensku dijetu. Popularnost nije dobro zamijeniti za znanstveni pristup i realnu učinkovitost, k tome i zanemariti moguće rizike od prakticiranja istih.

 

SWANKOVA DIJETA

1950-ih godina prof. SWANK prvi je pokušao uvesti poseban način prehrane za oboljele od multiple skleroze. Opažanjem je došao do uvida na području Kanade i Norveške gdje se jede više ribe ima manja pojavnost multiple skleroze. Prvi pokušaji posebne MS dijete išli su na ograničavanje unosa zasićenih masti (maksimalno do 15 g dnevno). Crveno meso (junetina, svinjetina) bi bilo izbačeno prvih godinu dana dijete, te potom dopušteno jedanput tjedno u količini jednog serviranja 85g. ograničen je unos masne ribe do 50 g dnevno, žutanjak jaja, te ulja (nezasićenih masti) 20 do 50 g dnevno. Kod mliječnih proizvoda preferira se izbor malomasnih proizvoda, maksimalno do 1% mliječne masti.

S druge strane je dozvoljen unos voća i povrća u bilo kojoj količini, potiče se prehrana s cjelovitim žitaricama (integralni kruh, riža, tijesto), od jaja dozvoljava bjelanjak. Od mesa izbor je bijelo meso peradi (piletina, puretina) bez kože.

Dokazi? Ako isključimo follow up nakon 50 godine koji je proveo sam dr Swank, istraživanja iz 50-ih godina nisu ponovila rezultate i potvrdila deklamirane učinke. Deficit vitamina topljivih u masti poznata je posljedica smanjenog unosa masti. Sužavanje izbora namirnica prepreka je raznolikosti prehrane, što donosi istu vrstu rizika za ostale vitamine i minerale.

 

WAHLS PROTOKOL

Vrsta eliminacijske dijete. Kod Wahlsovog protokola zaabranjeno je konzumirati glutenske žitarice, jaja, mliječne proizvode. Slično Swankovom modelu, potiče se unos povrća i voća i tu kreću razlike. Kod Wahls protokola je u brojkama izražen broj i vrsta obroka povrća i algi. Dozvoljeno je 3 šalice lisnatog zelenog povrća dnevno (posebno kelj i peršin), potom 3 šalice sumporom bogatog povrća (češnjak, kupus, luk, gljive, šparoge), te 3 šalice crveno narančastog povrća i voća (mrkva, cikla, paprika, bobice, naranče, breskve). Posebnost je i uključivanje algi u ovaj protokol (modrozelenih i spiruline). Razlika je što se podržava unos mesa uzgojenog na ekološki način i hranjenog travom. Čak su do 350 g tjedno preporučene meka tkiva jezik, želudac, tripice crijeva te masne iznutrice mozak, jetrica, bubrezi. Nema istraživanja koja bi potvrdila učinkovitost ovakve teze. Rizici su slični kao kod Swankove dijete, s dodatkom mogućeg deficita kalcija.

 

PROLON (FAST MIMICKING DIET)

Prolon je zaštićeno ime i sama dijeta je produkt privatne kompanije. Zasniva se na 5 dana dijete na biljnoj osnovi, uz vrlo niski unos kalorija 34-54% normalnog unosa. Prvi dan 1090 kcal, dani 2 do 5 dnevni unos 725 kcal. Osnovna ideja je vrlo slična keto prehrani uz nizak unos ugljikohidrata, visok udio masti. Dijeta se ponavlja u ciklusima. Postoji jedno istraživanje na malom broju ispitanika.

 

MCDOUGALL DIJETA

To je u osnovi veganska dijeta s niskim udjelom masti. Zasnovana je na biljnoj hrani i slična Swankovom modelu. Razlika je što McDougall čista veganska prehrana bez mesa, jaja, mlijeka, ribe, uz visok udio ugljikohidrata iz voća, povrća, cjelovitih žitarica.

Kao i kod drugih veganskih dijeta problemi su što je lako moguć deficit proteina, kalcija, B12 i cinka. Moguć inicijalni gubitak tjelesne mase, što može biti osobito teška nuspojava za osobe s multiplom sklerozom koje imaju nižu tjelesnu masu.

 

AIP (AUTOIMUNNE PROTOCOL)

Vrlo rigorozan model eliminacijske prehrane gdje su zabranjene čitave skupine namirnica. Izbačene su  glutenske žitarice, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, orasi, sjemenke, neke vrste ulja, kava, alkohol te posebno ciljano povrće is porodice Solanaceae (rajčica, krumpir, patlidžan, paprika). Također su izbačeni sastojci industrijski procesirane hrane (aditivi) te proizvodi koji sadrže rafinirani bijeli šećer i fruktozno glukozni sirup. Što preostaje? Osim navedenih, dozvoljene su sve druge biljke, ukiseljeno povrće, morska hrana i riba bogata omega 3, krto meso i jetrica, male količine voća, maslinovo i kokosovo ulje, avokado. Rizici su slični kod gore navedenih dijeta. Što je širi raspon izbačenih namirnica, to je teže osigurati sve potrebne hranjive tvari iz uskog spektra preostalih.

 

BEST BET

Best Bet dijeta je osmislila dr. Ashton Embry, koja i sama boluje od multiple skleroze. U osnovi se oslanja na tezu propusnog crijeva (Leaky Gut sindrom). Još jedna eliminacijska dijeta koja uključuje izbjegavanje svega mliječnog, gluten, mahunarke. Međutim, popis izbjegavanja može biti i širi ako osoba pokazuje pretjeranu osjetljivost ili intoleranciju. Također se ne preporučuje hrana s visokim udjelom šećera. U protuupalnom dijelu preporučuje se izbjegavati zasićenu mast, omega 6 biljna ulja, alkohol.

Što je preporučeno? Ostala hrana koja se dobro tolerira, bijelo nemasno meso peradi, omega 3 bogata plava riba, povrće i voće te ekološki uzgojeno meso iz slobodnog uzgoja. Dijeta također uključuje popis specifičnih dodataka prehrani.

Premda dodaci prehrani dijelom ovdje mogu biti svojevrsno pokriće, izbacivanje hrane na vlastitu ruku prema subjektivnim osjećajima poticanim uvjerenjem da svakoj tegobi može biti hrana uzrok, može lako biti izvor istih problema kao i kod gore navedenih dijeta.

 

PALEO  DIJETA

Način prehrane koji se deklamira kao prirodan s tezom da bi se trebali hraniti kao u paleolitiku. Eliminacijska dijeta koja također propisuje način pripreme hrane favorizirajući sirove namirnice. Izbacivanje škrobnih žitarica je glavna tehnika u paleo pristupu. Na žalost je istraživanje u potpunosti demistificiralo maglovitu tezu o žitaricama. Naime, pronađeno je da su još prije 44.000 godina Neandertalci kuhali žitarice, budući su dokazani tragovi biljnog škroba žitarica na arheološkim ostacima zuba. Time je arheologija u potpunosti pokopala osnovnu tezu ove dijete. Udio sirove, neprocesirane hrane i cjelovitih namirnica u odnosu na rafinirane sigurno treba biti kvalitetno zastupljen u prehrani. Ali izbaciti sve što nije sirovo ili sve škrobove na osnovi alternativnog vjerovanja u krivu interpretaciju povijesti bez arheoloških dokaza, prilično je radikalan potez koji nema znanstveno pokriće. Jasno, čim se radi eliminacija, ili rezovi u prehrani, postoje rizici od deficita i negativnih balansa u prehrani.

 

Alternativne dijete i mediteranski ili standardni model?

Niti jedna od navedenih dijeta nema utjecaja na MRI nalaze niti broj ili veličinu lezija. Glavni način kojim se promoviraju je na osnovi izjava ispitanika o određenom smanjenju osjećaja umora tijekom primjene dijete. Moguće je da se uz MS vežu i alergijske reakcije, histaminska osjetljivost ili intolerancija (preosjetljivost) na određene vrste hrane, baš kao i kod zdrave osobe. Dijete eliminacije osjetljivih namirnica mogu pomoći u smanjivanju simptoma intolerancije, ali ne i utjecati na tijek bolesti kod multiple skleroze. Zasad nemamo znanstvenih dokaza da su proklamirani rezultati alternativnih dijeta uistinu plod njihove primjene. Štoviše, uravnotežena standardna prehrana ili mediteranska prehrana mogu polučiti isti učinak jednostavnim uvođenjem redovitih obroka povrća i voća, ribe i drugih cjelovitih namirnica u prehranu.

Prehrana kod multiple skleroze nema univerzalno prihvaćeni model, ali poznate su smjernice koje treba slijediti. Protuupalni izbor namirnica s dobrim udjelom omega-3, vlakana i antioksidanta. Skupine namirnica koje sadrže navedene hranjive tvari su povrće i voće, probiotici iz fermentiranih mliječnih proizvoda, omega 3 iz ribe (osobito morske plave ribe), te orašastih plodova i sjemenki (lan, chia, konoplja, orasi i drugi). Birati namirnice prema tim kriterijima znači podići kvalitetu prehrane na višu razinu u cilju kontrole simptoma MS. Istovremeno, nevezano usko uz MS, ako postoje namirnice koje se teško podnose, mogu se zamijeniti sličnima iz iste skupine, kao i kod osoba koje nemaju MS. Primjerice, kod žitarica pšenica se može zamijeniti bezglutenskom heljdom ili prosom. Dakle birati hranu koja se bolje tolerira a ima sličan sastav. Hrana primarno utječe na tijek odvijanja bolesti kada ne može isporučiti sve hranjive tvari. Znači primarno treba osigurati hranjive tvari, a potom razmišljati kako hranom utjecati na osjećaj umora kod teškog probavljanja ili probavnih nuspojava nakon njihove konzumacije. Kod svake intervencije u prehranu, važno je savjetovati nutricionista kako bi se utvrdio da li izbor namirnica pruža sve esencijalne sastojke potrebne za pravilno funkcioniranje tijela i optimalno zdravlje.

 

Branimir Dolibašić, nutricionist